Zatičeš li nekad sebe kako zapanjeno gledaš dokumentarac o istraživačima koji otkrivaju izgubljene gradove, otvaraju drevne grobnice ili pokušavaju da pročitaju rukopise stare hiljadama godina, pa se zapitaš kako uopšte znaju gdje da traže?

Istina je da su nekada arheolozi morali da se oslone na stare mape, legende i puno, puno kopanja, često bez garancije da će išta pronaći.

Danas, srećom, na scenu stupa nauka. Umjesto prašnjavih mapa i iskopavanja „na sreću“, arheolozi koriste satelite da „vide“ kroz džungle, lasere da otkriju ruševine ispod zemlje i 3D skenere da zavire u mumije bez da ih iko dodirne.

Tehnologija je potpuno promijenila način na koji istražujemo prošlost! (Da, sada možemo pronaći izgubljene gradove, ali čarape koje se izgube u veš mašini i dalje ostaju misterija.)

U nastavku te vodimo kroz neke od najfascinantnijih naučnih metoda koje su promijenile način na koji istražujemo istoriju. 

Kako AI mijenja arheologiju?

Zamisli softver koji brže od ljudskog oka prepoznaje drevne artefakte, razaznaje sitne detalje na izblijedjelim natpisima i predviđa gdje bi mogli biti skriveni ostaci izgubljenih civilizacija. Zvuči futuristički? Možda, ali AI već sada ima ogromnu ulogu u arheologiji!

Jedan od najnovijih alata je PyPotteryLens, softver koji pomoću mašinskog učenja digitalizuje i analizira crteže arheološke keramike. Umjesto godina ručnog sortiranja fragmenata, algoritmi prepoznaju oblike i uzorke u rekordnom roku. AI se koristi i za obradu satelitskih snimaka, otkrivajući ruševine skrivene ispod površine zemlje.

Zahvaljujući tome, arheolozi ne moraju više kopati nasumično. Sada prvo „pitaju“ kompjutere, a tek onda uzimaju lopate u ruke.

Laser vidi ono što ljudsko oko ne može

Koliko je izgubljenih gradova i hramova još uvijek skriveno ispod guste vegetacije? Prije su arheolozi mogli samo da nagađaju, ali sada, zahvaljujući LiDAR tehnologiji, mogu vidjeti kroz krošnje i otkriti strukture koje su vijekovima bile neprimjetne.

Ova tehnologija koristi laserske zrake koji prolaze kroz krošnje i otkrivaju šta se krije ispod. Tako su istraživači u Centralnoj Americi otkrili čitave majanske gradove (puteve, piramide i trgove koji su vijekovima bili zakopani ispod zemlje). Ako te detaljnije zanima kako je LiDAR pomogao u ovom otkriću, pročitaj ovdje!

Šetanje kroz prošlost

Kada bih ti rekla da možeš prošetati pored ruševina drevnog Rima ili vidjeti kako su izgledali izgubljeni gradovi (bez putovanja kroz vrijeme), da li bi mi povjerovao/la? Zahvaljujući VR-u i AR-u, istorija više nije samo nešto što čitamo u knjigama, već nešto što možemo doživjeti.

Muzeji sada koriste VR da posjetiocima omoguće istraživanje arheoloških nalazišta iz prvog lica, dok AR dodaje digitalne slojeve stvarnom svijetu tako što gledaš kroz telefon ili AR naočare i ispred tebe se pojavljuje rekonstrukcija drevne građevine.

Sigurno je da će, ako ovako nastavimo, buduće generacije misliti da smo učili istoriju iz prašnjavih knjiga kao pećinski ljudi, dok će oni kroz VR šetati drevnim civilizacijama u pauzi između školskih časova!

Ako te zanima kako to izgleda, obavezno pogledaj ovaj video.

Šta je sljedeće?

Kad pomisliš da su nekada ljudi zapisivali istoriju u kamenu, pa kasnije na papiru, a danas u oblaku podataka, jasno je da se sve mijenja! Možda će buduće generacije otkrivati prošlost kroz holograme, putovanja kroz simulacije ili metode koje ni ne možemo da zamislimo. U svakom slučaju, jedno je sigurno – budućnost istraživanja prošlosti tek postaje uzbudljiva! 

Do tada, slobodno nam piši na [email protected] ili se javi putem našeg Instagram i Facebook naloga! Možda baš tvoja ideja ili priča završi u nekom od naših narednih tekstova!