Na nekim djelovima planete sunce peče kao rerna, a na drugim je toliko hladno da se voda pretvori u led još dok pada. Ipak, postoje stvorenja koja ne samo da opstaju u takvim uslovima, već tamo i sasvim lijepo žive!
Upoznajmo životinje koje prkose prirodi i inspirišu naučnike širom svijeta.
Tajna leda: Ribe koje se ne smrzavaju
Zamisli da živiš na mjestu gdje temperatura padne ispod -50 stepeni. Tu se nalaze ribe iz Antarktika koje u svom tijelu imaju specijalne proteine – antifriz proteine. Oni sprječavaju da se voda u ćelijama pretvori u led. To znači da umjesto da se zalede kao sladoled u zamrzivaču, nastavljaju da plivaju kao da je sve sasvim u redu.
A znaš li šta je najzanimljivije? Naučnici proučavaju te proteine i pokušavaju da naprave vještački antifriz koji bi mogao da čuva organe tokom operacija ili čak omogući da se ćelije šalju u svemir bez smrzavanja. Zvuči kao naučna fantastika, ali to je prava biologija i hemija na djelu!
Život u vatrenoj rupi: čudesni stanovnici gejzira
Na mjestima poput Jelouston parka u SAD-u postoje gejziri – izvori koji izbacuju vrelu vodu i paru iz zemlje. Temperatura tamo može da pređe 100 stepeni. A pazi sad: u tim skoro kipućim uslovima žive mikroorganizmi koji se zovu termofili. Njihovo ime znači “ljubitelji toplote”. Ne samo da preživljavaju, već koriste toplotu da proizvode energiju i rastu.
Naučnici su od njih naučili kako da prave enzime otporne na visoke temperature, što je korisno u industriji – recimo, za deterdžente koji dobro rade i u vrućoj vodi! Ko bi rekao da bi sitni mikrobi iz gejzira mogli pomoći pranju veša?
Mali vanzemaljci: Vodeni medvjedići
Postoje stvorenja toliko mala da ih ne možeš vidjeti golim okom, a ipak preživljavaju u uslovima u kojima nijedno drugo živo biće ne može. Zovu se tardigrade, ili vodeni medvjedići. Mogu da prežive ključanje, smrzavanje, vakuum svemira, pa čak i radijaciju! To im uspijeva, jer mogu da “uspavaju” svoje tijelo, potpuno se isuše i kasnije ponovo ožive kada uslovi postanu povoljniji.
Zvuči kao da su došli s neke druge planete, zar ne? Nije ni čudo što naučnici vjeruju da bi mogli da prežive i na Marsu – i zato ih proučavaju u svemirskim misijama.
Pustinjski genijalci: Kamile i njihova tajna
U pustinji je drugačiji problem – nema vode, a dani su toliko vrući da se kamenje usija. Kamile su šampioni preživljavanja u takvim uslovima. Njihovo tijelo zna kako da čuva vodu, zadrži hladnoću i ne pregrije se. A njihova grba? To nije rezervoar vode kako se često misli, već masti – koje pomažu da se reguliše toplota i čuva energija.
A šta misliš, pokušava li neko da oponaša kamilu? Naravno! Inženjeri i dizajneri gledaju kako kamile hlade sebe i pokušavaju da naprave materijale koji rade isto za zgrade i odjeću. To se zove biomimikrija – kad učimo iz prirode da bismo pravili pametne izume.
Život na visini: Žabe koje se smrznu i ožive!
Negdje u hladnim šumama Sjeverne Amerike žive drvene žabe koje se doslovno smrznu tokom zime. Njihovo srce stane, tijelo se zaledi, ali na proljeće – samo se “odmrznu” i nastave da skaču, kao da se ništa nije desilo! Tajna je u šećeru koji njihova jetra proizvede i koji štiti ćelije od oštećenja.
Zamisli samo koliko bi ovo moglo da promijeni način na koji se razmišlja o medicini! Naučnici proučavaju ovu žabu, kako bi saznali da li se ista tehnika može iskoristiti za čuvanje organa ili možda čak i za – uspavljivanje astronauta na dugim svemirskim misijama.
Kako sve to povezuje STEM?
Uz pomoć biologije, učimo kako se živa bića prilagođavaju. Hemija objašnjava šta se dešava u njihovim ćelijama. Fizika nam pokazuje kako funkcioniše izolacija i toplotna razmjena, a inženjerstvo i umjetnost koriste sve te ideje da prave rješenja za stvarni svijet.
Zato astronautska odijela koriste materijale inspirisane krznom polarnih medvjeda, a kuće u Africi se prave po uzoru na termitnjake – kako bi se rashladile bez klime! Čak i boje igraju ulogu: pustinjske životinje često imaju svijetlu dlaku koja odbija sunčeve zrake – to se zove albedo efekat.
Kad porasteš – šta ćeš biti?
Možda neko ko traga za životom na drugim planetama. Ili neko ko pravi jaknu koja grije bolje od sunca. Ili neko ko samo voli da postavlja pitanja i traži odgovore.
Priroda je već smislila mnogo toga – a naš je zadatak da gledamo, učimo i pitamo se: kako im to uspijeva?
Ako ti se dopao ovaj tekst, pročitaj i priču o oblacima koji su teški kao zgrade – a ipak lebde iznad naših glava.
Imaš ideju za neku neobičnu naučnu priču? Hoćeš da istražimo nešto što ti je uvijek bilo misterija? Piši nam na [email protected] ili nam se javi na Instagramu ili Facebooku – jedva čekamo da čujemo tvoje predloge!
