Da te neko pita: ‘’Koja je veza između STEM oblasti i književnosti’’, šta bi bio tvoj odgovor? Zastani na trenutak i razmisli. Na prvi pogled, možda će ti izgledati kao dva potpuno različita svijeta. Nije ni čudo – prečesto su nam tako predstavljeni. Sa jedne strane nauka, sa druge umjetnost. Ovamo matematika, onamo književnost.
Međutim, iako nam mogu djelovati kao dvije nespojive suprotnosti, ove oblasti nadopunjuju jedna drugu, stvarajući ravnotežu koja nam daje bolje razumijevanje svijeta oko nas. Zbog toga, za tebe u nastavku imamo nekoliko preporuka za romane koji će ti pokazati da su nauka i umjetnost dvije strane istog novčića, koji jedno bez drugog ne mogu. Ko zna, možda te neki od njih inspirišu i otvore oči za nove perspektive i mogućnosti.
Idemo na Mars… ali šta ako tamo i ostanemo?
Upravo se u ovoj situaciji našao i junak romana ‘’Marsovac’’ Endija Vira. Pješčana oluja je prisilila posadu sa Ares 3 misije da se vrate na Zemlju i vjerujući da je astronaut Mark Vitni mrtav, napustili su planetu bez njega. Tako je Vitni ostao na Marsu. Sam. Prepušten surovim okolnostima na planeti bez zaštite, drugog ljudskog bića ili uslova za život.
Međutim, kad je u pitanju borba za opstanak, na površinu isplivavaju sposobnosti za koje nismo ni znali da ih imamo. I upravo tada su se Vitnijeve vještine pokazale kjučnim. On nije bio samo astronaut – već i specijalno obučavani botaničar, biolog i mašinski inžinjer, koji posjeduje znanje iz hemije i fizike. Zahvaljujući tome, uspio je da prevaziđe prepreku za preprekom. Uzgaja hranu, proizvodi vodu i smišlja načine kako bi ponovno stupio u kontakt s NASA-om.
Putovanje kroz svemir se nastavlja
Samo što sada ne putujemo svemirskim letjelicama na koje smo navikli i na planete o kojima već ponešto i znamo. Ovog puta – prevazilazimo granice poznatih dimenzija i istražujemo najrazličitije svjetove i bića u univerzumu, a sve radi jednog plemenitog cilja. Dobro, ne baš mi, već junaci romana Medlin L’Engle ‘’Nabor u vremenu’’.
Priča prati porodicu Mari, koja je sve samo ne prosječna. Mama i tata su naučnici, Meg je inteligentna tinejdžerka nadarena za matematiku, dok je njen brat Čarls Valas je izuzetno perceptivan, genijalan, mada bez ikakvog interesovanja za pravila logike odraslih. I odjednom, na ovu skladnu i srećnu, premda neobičnu porodicu, nadvila se crna sjenka očevog nestanka. Sjenka koja je još opasnija nego što možemo i da zamislimo.
Ovaj roman povešće te na putovanje kroz prostor i vrijeme, kroz oči tvojih vršnjaka, koji će otkriti tajnu svemira i spasiti ga od Crnila koje prijeti da ga proguta. Ipak, ovo nije samo priča o avanturama kroz svemir. Ovo je priča o hrabrosti, borbi dobra i zla, prihvatanju različitosti, važnosti prijateljstva, ljubavi i vjeri u sebe. Iako je napisan 1962. godine, još je tada proglašen najboljim romanom za mlade, a ti pročitaj i otkrij i zašto.
Uprkos oskudnim resursima i negostoljubivom okruženju, Vitni uspijeva da zadrži pribranost, odlučnost i humor. Ako voliš naučnu fantastiku, ovaj roman će te sigurno inspirisati da razmišljaš izvan okvira i pokazati koliko nauka može biti značajna za preživljavanje i rješavanje problema.
Ko je drugi Ajnštajn?
Ime Albert Ajnštajn ti je sigurno poznato, ali ono čemu te vjerovatno nisu učili u školi jeste koliki je značaj njegova žena, Mileva Marić, imala u njegovom doprinosu nauci. Ovaj roman Mari Benedikt, ‘’Drugi Ajnštajn’’ pokazuje nam drugu stranu medalje, prečesto zaboravljenu u istorijskim udžbenicima, a to je – intelektualni doprinos žena.
Ova istorijska fikcija nam otkriva šta se krije u umu briljantne fizičarke i matematičarke, postavljajući pitanja vrijedna pažnje: koliko naučnih otkrića dugujemo ženama, a koje nikad nisu dobile priznanje? I za koliko smo sjajnih umova ostali uskraćeni, jer ženama nije pružena prilika da ostvare svoj intelektualni potencijal?
Ovaj roman Mari Benedikt je tu da te pozove na razmišljanje i ponudi jednu drugačiju perspektivu koja ostaje relevantna i dan danas.
Frankenštajnovo čudovište
Na ovoj listi se morao naći barem jedan klasik, a šta je bolje od romana koji se smatra prvom horor, naučno-fantastičnom pričom? Možda ti neće zalediti krv u žilama, ali danas kada napredak u nauci, genetski inženjering i vještačka inteligencija sve više uzimaju maha, natjeraće te da se zapitaš: gdje je granica?
Viktor Frankenštajn je naučnik koji je svojim znanjem iz medicine uspio da stvori vještački život – i potom zažali do kraja života. Prema biću koje je stvorio osjetio je odvratnost i gađenje, ali u toku priče, ne možete a da ne osjećate jednu vrstu saosjećanja prema Frankenštajnovom čudovištu. Ono je svjesno, inteligentno i užasno usamljeno. A kako i da ne bude, kad je od svog nastanka znalo jedino za odbačenost i prezrenje? Biće koje nikad nije spoznalo ljubav, a tako je za njom čeznulo. Bačeno u svijet bez ikoga da mu pokaže kako da u istom funkcioniše.
Meri Šeli nam u romanu ‘’Frankenštajn’’ postavlja razna pitanja. Ko je ovdje zapravo čudovište? Dokle možemo da idemo i kakve posljedice to može da ostavi? I na kraju – šta se dešava kada nauku lišimo ljudskosti?
I za kraj
Autorka ‘’Frankenštajna’’ je smatrala da se naučno znanje ne smije izolovati od društvenog konteksta. Zato je Viktora Frankenštajna prikazala kao produkt nedovršenog obrazovanja čije ga naučne sklonosti neutemeljene u filozofiji, umjetnosti i društvenom kontekstu navode da bude tvorac čudovišta koje će mu uništiti život.
Nije potrebno naglašavati važnost nauke, istraživanja i naučnih otkrića. Međutim, neophodno je ne odvajati nauku od onog ljudskog dijela. Posmatrati obje strane novčića. Održati ravnotežu. A sve i da romani možda nisu tvoj fazon, pogledaj našu preporuku za filmove i podkaste sa STEM tematikom.
Važno je samo da ne zaboraviš da zalivaš obje strane svog uma.
