Sigurno znaš za one stepenice koje kao da vode u krug, a zapravo nikuda ne vode. Ili možda onu čuvenu crno-bijelu sliku gdje se ne zna da li gledaš staricu ili mladu ženu. Ako ti je mozak rekao: “Šta se ovdje dešava?”, ne brini, nisi jedina osoba kojoj se to desilo – to je klasična zamka optičke iluzije!
Optičke iluzije nisu samo zanimljive slike s interneta koje nasmiju ili zbune prijatelje na TikToku. One zapravo otkrivaju mnogo o tome kako naš mozak funkcioniše, kako tumačimo svijet oko sebe i gdje sve naš vid može da nas “prevari”.
Hajde da zajedno uletimo u svijet tih vizuelnih trikova i otkrijemo kako to funkcioniše (i zašto naš mozak ponekad nije baš najbolji detektiv).
Šta su optičke iluzije?
Optičke iluzije su slike koje naš mozak pogrešno tumači. To znači da ono što vidimo ne odgovara stvarnosti. Na primjer, dvije linije koje su iste dužine mogu nam izgledati kao da su različite, samo zato što je oko njih nacrtan neki dodatni oblik.
Mozak ne “vidi” ono što je ispred nas – on zapravo sastavlja sliku na osnovu informacija koje dobija iz očiju, ali i na osnovu prethodnog iskustva. Kada dobijene informacije nisu dovoljno jasne, mozak počinje da nagađa. I tu nastaje iluzija.
Penroseov trougao – put koji ne vodi nikud
Zamisli da si u nekoj video igrici i da kreneš da hodaš po platformi koja izgleda kao trougao. Ideš naprijed, pa skreneš desno, pa opet desno… i umjesto da se vratiš na početak – ti si opet na istoj visini, kao da stalno ideš uzbrdo! E pa, upravo to pokušava da uradi Penroseov trougao – pravi se važan kao da je normalan, a zapravo vara mozak.
Penroseov trougao izgleda kao čvrst oblik sastavljen od tri cijevi – sve djeluje normalno, dok ne shvatiš da nešto ne štima. Nema šanse da se napravi uživo, čak ni od plastelina.
Zato što bi, da bi takav oblik postojao, morao da se presavije prostor sam po sebi! A za to nam još uvijek treba neka svemirska tehnologija… ili bar dozvola iz drugog univerzuma!
Kako mozak “pada” na optičke iluzije?
Naš mozak ne čita svaku tačku na slici ponaosob. Umjesto toga, koristi prečice – brze načine da prepozna oblike, linije, boje i odnose među njima. Ovo je korisno jer omogućava da brzo prepoznamo lice prijatelja, znak na ulici ili opasnost.
Ali te prečice ponekad mogu da nas zavedu. Mozak popunjava praznine ili mijenja boje i veličine na osnovu konteksta – i tada dolazi do iluzije.
Jedan dobar primjer toga je iluzija sjene: dva kvadratića na slici mogu biti potpuno iste boje, ali zbog sjene oko njih, jedan izgleda tamniji od drugog. A kad smo već kod toga kako svjetlost utiče na ono što vidimo – znaš li da postoje minerali koji zaista svijetle u mraku? Nije iluzija, nego prava stvar! Obavezno pročitaj naš članak o luminiscenciji . stvarno je sjajan (i svijetli u mraku)!
Pokret koji ne postoji
Znaš one slike koje izgledaju kao da se pomjeraju, a zapravo su skroz mirne? I onda dođe ono: “Aha, sigurno je GIF!” – ali nije. Nema pokreta, mozak samo zamišlja da se nešto dešava. Ove iluzije koriste kontraste i ponavljanje oblika da stvore osjećaj kretanja.
Naš mozak pokušava da predvidi šta će se sljedeće desiti u slici, i onda – samo nastavi da “vidi” pokret. Tako slike postaju “žive”, iako se uopšte ne pomjeraju.
Zanimljivo je što čak i kada znaš da je slika potpuno mirna, tvoj mozak i dalje neće da “popusti” – i nastaviće da ti šalje signal da se nešto pomjera. Ovo je još jedan dokaz da naš mozak više voli da “pogodi unaprijed” nego da čeka da sve analizira do kraja. Ponekad je to korisno, ali u svijetu optičkih iluzija – to ga često zezne!
Iluzije u svakodnevnom životu
Iako izgledaju kao nešto što postoji samo u slikama ili testovima percepcije, optičke iluzije se često pojavljuju i u svakodnevnim situacijama.
Na primjer, ako gledaš voz koji se polako kreće, možda će ti izgledati kao da stoji, dok sve oko njega ide unazad. Ili, kada gledaš kroz prozor u automobilu koji se lagano zaustavlja – imaš osjećaj da se pomjeraš unazad.
Ako želiš da se i ti malo poigraš sa mozgom (naravno, na bezbjedan način!), posjeti ovaj sajt. Tamo imaš cijelu kolekciju optičkih iluzija koje možeš isprobati odmah. Neke će te zbuniti, neke će te nasmijati, a neke možda čak natjerati da se zapitaš da li tvoje oči i mozak igraju za isti tim!
Zašto su optičke iluzije važne?
Osim što su zanimljive, optičke iluzije su veoma korisne u nauci. One pomažu istraživačima da bolje razumiju kako mozak obrađuje informacije. Kroz proučavanje iluzija, naučnici otkrivaju kako funkcioniše vid, kako donosimo odluke i kako reagujemo na promjene u okruženju.
U medicini, optičke iluzije se koriste da se otkriju problemi sa vidom ili da se trenira mozak nakon povreda. A u psihologiji, one pomažu da se razumiju načini na koje ljudi misle, pamte i zaključuju.
I naravno, nije svaka iluzija naučna – ponekad samo pogrešno shvatimo stvari jer tako izgleda „na prvi pogled“. Ako voliš da razdvajaš šta je istina a šta samo mit u svijetu nauke, pogledaj i naš tekst o popularnim STEM zabludama. Biće ti jasno zašto nije baš sve što čuješ – naučno tačno.
Zaključak: ne vjeruj uvijek svojim očima
Optičke iluzije su tu da nas podsjete da ono što vidimo nije uvijek i ono što jeste. One su mali izazovi za naš mozak i prilika da naučimo više o sebi.
Pa sljedeći put kad vidiš da se slika pomjera iako je mirna, ili da dvije linije izgledaju nejednako – sjeti se da je to samo još jedna zanimljiva optička iluzija.
Ako imaš neku omiljenu iluziju ili si primijetio/la nešto neobično u svom svakodnevnom životu – piši nam na [email protected] ili se javi putem našeg Instagram i Facebook naloga. Možda baš tvoja priča inspiriše naredni blog.
