Oooo da, ni ne slutiš koliko! Možda sad misliš: “Čekaj, kako to? DJ pušta muziku, bira pjesme, pravi dobru atmosferu. Programer sjedi za računarom i pravi aplikacije, igre, programe. Ne vidim sličnost”. Istina je sve, ali samo na prvi pogled. Sličniji su nego što se to čini. Evo i kako.
DJ i programer: dva lica iste medalje
Ukratko, a onda ćemo naširoko i nadugačko:
- Rade sa “kodom” ili strukturama: DJ-evi sa semplovima i loop-ovima, programeri sa algoritmima i sintaksom
- Sklapaju elemente u funkcionalnu cjelinu: sa jedne strane su pjesme, sa druge kodovi
- Kreativno rješavaju probleme: pronalaze prelaze, optimizuju tok rada, ispravljaju “bug”-ove u zvuku/kodu
- Razmišljaju logički i sekvencijalno: vremensko tempiranje bitova ili izvršavanje instrukcija
- Glavno sredstvo za rad – softver i tehnologija
E sad jedno po jedno, a počinjemo od prvog i najbitnijeg – načina na koji spajaju element u cjelinu. Dakle, DJ bira pjesme i semplove, kombinuje ih, usklađuje ritmove i pravi prelaze. Dok to radi, sve što želi je da sve zvuči povezano, da nema prekida i da oni koji ga slušaju uživaju. Programer radi isto – bira komande, funkcije i algoritme, slaže ih i pravi program koji radi bez greške, pazeći da mu kod ne “pukne”.
Logično je sad i to da, ni jedan, ni drugi ne mogu obavljati svoj posao bez tehnologije. Zapravo, ne samo da je koriste – oni je stalno istražuju i iznova izvlače maksimum iz nje. Računar je njihovo glavno sredstvo za rad, a tu su onda i softveri kakav je Traktor, Serat ili Ableton, odnosno razvojna okruženja kao što su Visual Studio Code, PyCharm ili Eclipse i jezici poput Pythona, Jave ili C++.
Ako želiš biti DJ ili programer, poradi na planiranju, ali i brzim reakcijama u slučaju problema
DJ mora unaprijed osmisliti redosled puštanja numera, poslušati kako će zvučati prelazi i razmisliti kako će atmosferu dovesti do “usijanja”. Programer isto tako pažljivo, skoncentrisano i strpljivo mora isplanirati svaki korak prije njegov proizvod izađe u javnost. Nije nepopravljivo ali često samo jedna greška može pokvariti pjesmu ili upropastiti čitav program.
Upravo zbog tih greški i problema koje su sastavni dio svakog, pa i ova dva, posla, ali i zbog situacija kada očekivana dobra reakcija na pjesmu izostane ili se pojavi greška zbog koje se korisnici žale, i DJ, i programer moraju brzo ali i smireno reagovati i riješiti stvar.
Tražiš dokaz da logika i kreativnost ipak nisu dva svijeta?
Sad već možeš i pretpostaviti da je ovo još jedna zajednička crta osoba koje se bave ovim poslovima. Kao što smo već vidjeli, jedan je umjetnik kojem je muzika i emocija sve, ali su i tom umjetniku, da bi ostvario zacrtani cilj, potrebna pravila ritma i harmonije kojim se vodi. Sa druge strane, programer mora misliti šire i nalaziti kreativna rješenja problema kako bi došao do baš onih linija koda koje zapravo imaju smisla.
Ali da, koliko god ove sličnosti sada bile očigledne, razlike postoje, inače bi se ovi poslovi isto zvali (opet logično). Dok jedan radi uživo, pred svojom publikom i odmah vidi njihove reakcije, drugi radi za računarom, vjerovatno u ne tako glasnom i brojnom okruženju, i rezultate rada vidi tek pošto završi (skoro) sav posao. Detalji su ti koji čine razliku i moguće da će baš oni odrediti i dalji put tvojih interesovanja. Ako želiš da ih zajedno otkrijemo ili detaljnije istražimo, piši nam – znaš da se unaprijed radujemo!
P. S. U slučaju da već vidiš sebe kako plivaš programerskim vodama, iskoristi priliku i prijavi se za 17. besplatnu školu programiranja namijenjenu osnovcima (VII, VIII i IX razred) i srednjoškolcima. Prijave su otvorene još samo danas!
